| Nacionalni Parkovi |
 |
Nacionalni Park Plitvicka Jezera |
Nacionalni park Plitvicka jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvickih jezera proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine, šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i vecih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rjecica i potoka, a medusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Odvojena sedranim barijerama, za koje je bilo odlucno razdoblje od posljednjih desetak tisuca godina, temeljna je osobitost Parka.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostici i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
|
| | |
Nacionalni park Kornati
|
Nacionalni park Kornati cini veci dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, južno od Zadra. Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km˛ a sastoji se od 89 otoka, otocica i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.
Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.
Svijet kornatskoga podmorja otkriva pak neke druge zadivljujuce price. A dobro je znati i to da je kopneni dio Parka u privatnom vlasništvu.
|
|
 |
|
|
 |
|
Nacionalni Park Krka |
Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno podrucje
iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaca jedan ili više sacuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava.
Namjena mu je prvenstveno znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna
i rekreativna, a turisticke djelatnosti u ulozi su posjecivanja i
razgledavanja.
Nacionalni park «Krka» proglašen je 1985. god. i sedmi
je Nacionalni park Hrvatske.
Smješten je u cijelosti na podrucju Šibensko-kninske županije,
a obuhvaca površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno
od Knina do Skradina i donji tok Cikole.
S potopljenim dijelom ušca duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka
u Hrvatskoj.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistocno od Knina podno 22 m visokog, zimi bucnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krcica slapa.
|
| | |
Nacionalni park Paklenica |
Na površini od 96 km2, uz istocnu obalu Jadranskog mora pa do najviših vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje je mnogobrojnih prirodnih osobitosti i fenomena, radi kojih je citavo podrucje proglašeno nacionalnim parkom 1949. godine. S pravom, jer ovo je prostor jedinstvenog i neobicnog dodira mora i planine, bogat šumama bukve i crnog bora, dubokim kanjonima okomito urezanim u glavni greben Velebita, krškim oblicima, jedinstvenim krškim reljefom s brojnim špiljama i jamama.
|
|
|
 |
|
|